Pokrenite novac ulaganjem u mali biznis
Goran Kauzlarić
GfK je objavio da 50 posto Amerikanaca ima privatna ulaganja veća od 50 tisuća eura. Svi ćemo na prvu loptu reći: 'Normalno, pa Amerikanci su bogati'. Ali zašto su Amerikanci bogati? Da li ulažu zato što su bogati, ili su možda bogati zato što ulažu? I mi smo imali svoje lance sreće i financijski inženjering. Masovno smo ulagali u 'visokoprofitne' poslove (iako je, budimo iskreni, već unaprijed svakome bilo jasno da tu nešto nije u redu). Par ljudi se na tome obogatilo, a velika masa je izgubila. Ali biznis je takav. Svatko mora proći (i platiti) svoju školu. I Amerikanci su kupovali afričke rudnike srebra u zemljama koje ni ne postoje. I oni su doživjeli svoju 1929. I niz crnih '29-tih, pa i nedavni slom dot-com kompanija. Ali nisu posustali. I dalje grizu, ulažu, uče... Zarađuju ili gube, ali ih pionirski duh ne napušta. Svjesno riskiraju i idu dalje.
Kad bi GfK proveo slično istraživanje u Hrvatskoj vjerojatno bi se pokazalo da 50 posto Hrvata kocka na kladionicama i svim mogućim kockarskim igrama. Svi mi, htjeli ili ne, ulažemo u mirovinske fondove i osiguranja. Poneko još dodatno ulaže i u investicijske fondove ili stambenu štednju i tu priča uglavnom završava.
Vrlo malo ljudi istražuje mogućnosti izravnih ulaganja u poduzetničke projekte, a i među poduzetnicima je vrlo malo onih koji svoje projekte ozbiljno i odgovorno pripremaju za kvalitetan prihvat izravnih kapitalnih ulaganja.
Prihvaćajući takvo stanje prešutno svi pristajemo i na razvojni hendikep našeg gospodarstva, jer su samo
Razvojna uloga privatnih malih ulagača
Mogućnost pristupa kapitalu jedan je od presudnih činitelja ne samo u pokretanju i razvoju poduzetničkog projekta, već i u samom osmišljavanju poslovne ideje i poslovnog plana. Propulzivni investitori potiču i podržavaju hrabre inovacije, a konzervativna i nepovjerljiva financijska tržišta teško prate čak i vrlo kvalitetne projekte. Naše, još uvijek dosta staromodno i plitko, financijsko tržište za sada koristi vrlo skroman izbor instrumenata financiranja poduzetničkih projekata, osobito u ranim razvojnim fazama, a neki oblici financiranja poduzetničkih projekata uobičajeni u svijetu, kod nas su gotovo nepoznati.
U globalizacijskim trendovima konkurentnost se može održavati samo snažnom i stalnom strujom novih ideja, novih proizvoda, novih organizacijskih i tehnoloških rješenja.
Takve inovacije najefikasnije razvijaju male fleksibilne tvrtke koje brzo nastaju, lako se mijenjaju i prilagođavaju promjenama u okruženju, ili na koncu, ako ne uspiju ostvariti svoje poslovne ciljeve, u tišini nestaju uz najmanje štete i troškove. Snaga i vitalnost nacionalnih gospodarstava u značajnoj mjeri ovisi o razvijenosti sustava potpore i financiranja novih poduzetničkih projekata od samog starta.
Motor razvoja je upravo u tom segmentu.
Na razini nacionalnog gospodarstva to je segment koji gura promjene i otkriva uvijek nova i bolja rješenja. Na razini osobnog imovinskog statusa spretnost i uspješnost u takvim ulaganjima je ono što stvara velike dobitnike. U ovoj kategoriji ulaganja određenu ulogu ima i sreća, ali puno više i ovdje ovisi o dobroj pripremi i kontroli. Dobro informiran ulagač, koji detaljno istražuje u što će ulagati i kako će što kvalitetnije kontrolirati što se radi s njegovim ulogom, može rizike svesti na prihvatljivu mjeru.
Investicijski klubovi - škola ulaganja
Članovi kroz djelovanje u klubu nastoje malim ulozima isprobati razne oblike ulaganja, te ostvariti maksimalne tekuće dobiti i maksimalnu dugoročnu tržišnu kapitalizaciju. Njihov primarni cilj najčešće i nije neka velika zarada, nego najprije žele upoznati i razvijati ulagačke vještine i aktivne politike risk-managementa. Najprije nastoje pronaći najbolje ulagačke prilike, dobro se organizirati u prikupljanju informacija, analizama poduzetničkih projekata, praćenju tržišta kapitala i nekretnina itd.
Investicijski klubovi počinju s 10 do 50 članova, a odluke se donose zajednički, diskusijom i glasovanjem na klupskim e-mail konferencijama ili plenarnim sastancima. Na radne sastanke i klupska okupljanja pozivaju se poduzetnici, brokeri i razni drugi stručnjaci koji članovima kluba žele prezentirati svoje projekte i pridobiti njihovu financijsku potporu.
Članstvo u Invest-klubu stječe se podnošenjem pisma namjere o upisu određenog broja udjela i ne mora biti uvjetovano novčanim ulaganjem. Uobičajena je simbolična članarina za administrativne troškove i reprezentaciju (jer se sastanci održavaju u opuštenoj atmosferi, uz domjenak ili koktel). Materijalna prava u klubu stječu se uplatom osnivačkih udjela po zajedničkoj odluci o ulaganju u određeni projekt. Jedan osnivački udio je obično vrlo pristupačan iznos, a svaki član može po želji upisati i uplatiti veći broj udjela, kojima se kasnije može i trgovati na internom tržištu.
Pravnu i organizacijsku formu, te ovlasti i odgovornosti u raspolaganju klupskim fondom članovi kluba reguliraju osnivačkim aktima koje donose nakon zaključenja prvog kruga upisa pisama namjere. O uplati osnivačkih udjela i eventualnim daljnjim uplatama članovi odlučuju kasnije, kada već izgrade međusobno povjerenje i odaberu konkretne ulagačke projekte, a pristupna pisma namjere o upisu su samo indikativne naravi i ne nose nikakve materijalne obveze ni za klub ni za članove.